Ovaj kratak pregled propisa i izmjena koji možemo početi sa 1. ožujkom 2012. i uvećanjem opće porezne stope 23 na 25 posto. Za neke proizvode se uvodi snižena stopa od 10% za razliku od prijašnje stope od 23 posto. Tu spadaju slijedeći proizvodi: jestiva ulja i masti, dječja hrana te prerađena hrana na bazi žitarica za dojenčad i manju djecu, bijeli šećer te isporuka vode, neračunajući vodu koja se stavlja na tržište u bocama i sl.
Zatim, po pitanju osobne potrošnje, ograničava se odbitak pretporeza na reprezentaciju tj ugošćivanje partnera, usluge i dobra koje služe za razonodu te korištenje osobnog automobila i sl. To znači da se knjiženje dosadašnje reprezentaciji i osobnog automobila mijenja na način da je sada PDV nepriznat u cijelosti i knjiži se na trošak kako slijedi: 30% nepriznati trošak, a 70% priznati kod automobila, dok je kod reprezentacije obrnuto, 70% je nepriznati trošak, a 30% je priznati.
Vezano za evidenciju rada, nastupilo je važno poboljšanje pravilnika, posebno odredba čl. 9. pravilnika prema kojoj se evidencija radnog vremena radnika iz članka 8. pravilnika vodi uredno i razumljivo po razdoblju odnosno mjesecu za koji se plaća, međutim poslodavaca je obavezan istu popuniti do 7-og dana od dana za koji se podaci popunjavaju osim u slučaju iz članka 8. st. 2. Pravilnika (tj. samo ako je obveza vođenja podataka o početku i završetku rada ugovorena kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu), kada je istu obvezan popuniti na završetku sljedećeg radnog dana za prethodni radni dan.
Novim pravilnikom više nije propisana obveza specijalnog evidentiranja: sati na putu, sati terenskog rada, neplaćeni dopust, sati rada iz pripravnosti, dok se podaci o vremenu porodiljnog i roditeljskog dopusta ali i ili korištenja drugih prava sukladno posebnim propisima ubuduće trebaju voditi u posebnom dijelu evidencije koji se odnosi na podatke o radnicima.
Prvog siječnja proširuje se stopa PDV-a (povlaštena stopa) od 10% i na druge usluga kao što su spremanje i posluživanje hrane u restoranima tj. ugostiteljskim objektima i usluživanje bezalkoholnog pića i sl. Dalje slijedi, uvodi se stopa od 5%, iliti ono što je do 01.01.2013. bilo 0% sada je 5%. Prag za ulazak u sustav PDV-a povećava se sa prijašnjih 85.000 kuna na 230.000 kuna.
Isto tako, u čl. 12. pravilnika o evidencji radnogvremena izmijenjena je odredba o obvezi čuvanja podataka o radnom vremenu zaposlenika pa se isti više ne čuvaju 6 nego je ta obveza skraćena na 4 godine osim u slučaju kada poslodavac ima saznanja da je pokrenut radni spor u pogledu ostvarenja prava iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom, pri čemu bi za ostvarenje tih prava mogla biti relevantna i evidentiranje radnog vremena za određeno razdoblje, ista se čuva do pravomoćnog okončanja spora.
Bilo je još dosta izmjena i u poreznom sustavu PDV-a i u porezu na dohodak i to sve s ciljem unaprijeđenja poreznog sustava koji dovodi do učinkovitijeg ubiranja poreza i poreznih doprinosa. Najveća promjena je zakon o fiskalizaciji. Sve ove promjene trebale bi potaknuti gospodarski oporavak i doprinijeti razvoju gospodarstva. Isto tako, porezni teret pokušava se rasporediti na porezne obveznike sukladno njihovoj gospodarskoj snazi, ili drugim riječima da će veći teret snositi oni porezni obveznici koji imaju i veća primanja, a zaštititi oni s najnižim primicima.
I za kraj, još jedna vijest, u cilju poticanja investicija koje bi dovele do povećanja gospodarskog rasta kao i do povećanja zaposlenosti, izmijenjen je i dopunjen zakon o porezu na dobit. Na iznose preko 12000 hrk godišnje i bez obzira na godinu u kojoj je dobit ostvarena, uvedena je obveza plaćanja poreza po odbitku na dividende i neto udjele u dobiti po stopi od 12 % po odbitku, što znači da se porez plaća istovremeno s isplatom dobiti investitorima i vlasnicima.
Zatim, po pitanju osobne potrošnje, ograničava se odbitak pretporeza na reprezentaciju tj ugošćivanje partnera, usluge i dobra koje služe za razonodu te korištenje osobnog automobila i sl. To znači da se knjiženje dosadašnje reprezentaciji i osobnog automobila mijenja na način da je sada PDV nepriznat u cijelosti i knjiži se na trošak kako slijedi: 30% nepriznati trošak, a 70% priznati kod automobila, dok je kod reprezentacije obrnuto, 70% je nepriznati trošak, a 30% je priznati.
Vezano za evidenciju rada, nastupilo je važno poboljšanje pravilnika, posebno odredba čl. 9. pravilnika prema kojoj se evidencija radnog vremena radnika iz članka 8. pravilnika vodi uredno i razumljivo po razdoblju odnosno mjesecu za koji se plaća, međutim poslodavaca je obavezan istu popuniti do 7-og dana od dana za koji se podaci popunjavaju osim u slučaju iz članka 8. st. 2. Pravilnika (tj. samo ako je obveza vođenja podataka o početku i završetku rada ugovorena kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu), kada je istu obvezan popuniti na završetku sljedećeg radnog dana za prethodni radni dan.
Novim pravilnikom više nije propisana obveza specijalnog evidentiranja: sati na putu, sati terenskog rada, neplaćeni dopust, sati rada iz pripravnosti, dok se podaci o vremenu porodiljnog i roditeljskog dopusta ali i ili korištenja drugih prava sukladno posebnim propisima ubuduće trebaju voditi u posebnom dijelu evidencije koji se odnosi na podatke o radnicima.
Prvog siječnja proširuje se stopa PDV-a (povlaštena stopa) od 10% i na druge usluga kao što su spremanje i posluživanje hrane u restoranima tj. ugostiteljskim objektima i usluživanje bezalkoholnog pića i sl. Dalje slijedi, uvodi se stopa od 5%, iliti ono što je do 01.01.2013. bilo 0% sada je 5%. Prag za ulazak u sustav PDV-a povećava se sa prijašnjih 85.000 kuna na 230.000 kuna.
Isto tako, u čl. 12. pravilnika o evidencji radnogvremena izmijenjena je odredba o obvezi čuvanja podataka o radnom vremenu zaposlenika pa se isti više ne čuvaju 6 nego je ta obveza skraćena na 4 godine osim u slučaju kada poslodavac ima saznanja da je pokrenut radni spor u pogledu ostvarenja prava iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom, pri čemu bi za ostvarenje tih prava mogla biti relevantna i evidentiranje radnog vremena za određeno razdoblje, ista se čuva do pravomoćnog okončanja spora.
Bilo je još dosta izmjena i u poreznom sustavu PDV-a i u porezu na dohodak i to sve s ciljem unaprijeđenja poreznog sustava koji dovodi do učinkovitijeg ubiranja poreza i poreznih doprinosa. Najveća promjena je zakon o fiskalizaciji. Sve ove promjene trebale bi potaknuti gospodarski oporavak i doprinijeti razvoju gospodarstva. Isto tako, porezni teret pokušava se rasporediti na porezne obveznike sukladno njihovoj gospodarskoj snazi, ili drugim riječima da će veći teret snositi oni porezni obveznici koji imaju i veća primanja, a zaštititi oni s najnižim primicima.
I za kraj, još jedna vijest, u cilju poticanja investicija koje bi dovele do povećanja gospodarskog rasta kao i do povećanja zaposlenosti, izmijenjen je i dopunjen zakon o porezu na dobit. Na iznose preko 12000 hrk godišnje i bez obzira na godinu u kojoj je dobit ostvarena, uvedena je obveza plaćanja poreza po odbitku na dividende i neto udjele u dobiti po stopi od 12 % po odbitku, što znači da se porez plaća istovremeno s isplatom dobiti investitorima i vlasnicima.